Honolulu Star-Advertiser

Monday, March 10, 2025 77° Today's Paper


EditorialKauakukalahale

Column: He ola anei ko ka virus? He make nō kā ka virus!

THE NEW YORK TIMES
                                A colored scanning electron micrograph provided by the National Institute of Allergy and Infectious Diseases shows a dying cell infected with the coronavirus, with viral particles in red.

THE NEW YORK TIMES

A colored scanning electron micrograph provided by the National Institute of Allergy and Infectious Diseases shows a dying cell infected with the coronavirus, with viral particles in red.

Synopsis: The way in which we refer to the coronavirus Opens in a new tab suggests that it is a living entity. Scientists generally consider it to be nonliving; somewhere between living and dead.

Aloha mai kākou. He au weliweli nō kēia e laha aku nei kahi ma‘i e kaulana nei ma ka inoa COVID-19, i ‘ō a i ‘ane‘i o ka honua me ka pepehi i nā hoa kanaka he nui. Eia kākou ke pa‘a nei i loko o ka hale, ke nalu nui nei i nā ‘ano kumuhana like ‘ole e hiala‘ai ai ka mana‘o. No‘u iho nei nō, no ka ‘upu wale mai o ku‘u mana‘o no ia mea he “virus”, noi‘i noelo akula au i kona mana‘o ma ka ‘ōlelo Hawai‘i. Eia kā, wahi a Pukui mā, he “mea ho‘oma‘i” ia. Ua launa nō ia mana‘o. ‘O ka mea ‘āpiki na‘e, he nui nō paha nā mea ho‘oma‘i like ‘ole. ‘A‘ole paha he “virus” lākou a pau. Aia ka pono ‘o ka loa‘a mai he mau hua ‘oko‘a i mea e kuhikuhi aku ai i nā mea ‘ino ‘ē a‘e, ‘a‘ole he “virus”, akā nāna nō ka ma‘i.

I nalu iho ka hana, hele a uluhua ka mana‘o i kahi nīnau wāhi pūniu, a ho‘oholo ihola au, maika‘i paha ke kapa ‘ana i ka “virus” he mea ho‘oma‘i kiko‘ī. Aia nō paha kekahi hua hou ma loko o Māmaka Kaiao. I nānā aku na‘e ka hana, ua loa‘a maila kēia hua ‘ōlelo “mū hōlapu”. ‘O ka mea ‘āpiki, he ‘ano “virus” kēlā e ma‘i ai ke kamepiula, ‘a‘ole ke kanaka! No laila, ua ‘imi noi‘i ihola au i ka mana‘o o “virus” ma ka ‘ōlelo haole. ‘Eā, e ke hoa heluhelu, ‘a‘ohe wahi ‘ano o ke akāka!

Ma waena mai o ka nui o nā ‘atikala a‘u i heluhelu ai, e hoomaopopo mai ana nā mea kākau ‘a‘ole ia he mea ola, a eia hou, ‘a‘ole paha ia he mea ola ‘ole. He aha lā na‘e ke ‘ano o kahi mea ola ‘ole? ‘A‘ole paha ia i make. Aia paha kona kūlana ma waena o ke ola a me ka make. A ma laila i huikau ai ka no‘ono‘o o kā ‘oukou wahi mea kākau nei. Eia hou, ‘a‘ole like ke ola me ka “living”. Wahi a ka po‘e ‘epekema haole, ‘a‘ole nō ka “rock” he mea “living”. Ma ka mana‘o Hawai‘i na‘e, he mana ko ka pōhaku, a no laila, he mea ola nō ia! ‘O ua mea nei he “mū”, he mea mana nō ia, a no laila, he mea ola ho‘i.

Mali‘a, ma ka mana‘o Hawai‘i, he mea mana nā mea ho‘oma‘i a pau, a no laila, he ola ko ua mea lā e kapa ‘ia nei i ka “virus” ma ka namu haole. A ua ‘ike ‘ia kekahi mau ‘ōlelo ‘ana ma ka namu nāna e hō‘ike ka mana‘o o ka po‘e haole he mea ola ia. ‘O ia ho‘i, nui nā hana a ka “virus” e hana pū ‘ia e nā mea ola haole. ‘O ia ho‘i, he hele ia i ‘ō a i ‘ane‘i. He ha‘alele iā Kina, kau i ka mokulele, a lele aku nō i nā ‘āina ‘ē. He ho‘oma‘i nō ho‘i ‘o ia i kāna mau luaahi. ‘A‘ohe ona nānā inā he kāne a he wahine, he Hawai‘i a he haole, he ‘elemakule a he keiki, ‘o ia lele aku nō ma luna o ka luaahi. ‘A‘ole lā e lawelawe ‘ia ua mau hana nei e ka mea ola ‘ole.

No laila, no ka nīnau no ke ola a me ke ola ‘ole, me he mea lā, na ka po‘e ‘epekema haole wale nō ka hō‘ole ‘ana i ke ola o ia mea he “virus”. ‘O ka lehulehu o ke ao haole, a pau pū me ke ao Hawai‘i, ke ‘ike nei i ka ‘ino o ia mea, a me ka hopena o kāna hana. He mea nō ia nona ka mana e lawelawe ai i kēlā mau hana i helu ‘ia maila ma luna a‘e nei, a me nā hana hou aku he nui hewahewa. Pehea lā ho‘i e mana‘o ‘ia ai ‘a‘ohe ona mana, a no laila, ‘a‘ole ia he mea ola? He ola nō kona, a he make nō kāna!


E ho‘ouna ‘ia mai na ā leka iā māua, ‘o ia ho‘i ‘o Laiana Wong a me Kekeha Solis ma ka pahu leka uila ma lalo nei:

>> kwong@hawaii.edu

>> rsolis@hawaii.edu

a i ‘ole ia, ma ke kelepona:

>> 956-2627 (Laiana)

>> 956-2627 (Kekeha)

This column is coordinated by Kawaihuelani Center for Hawaiian Language at the University of Hawai‘i at Mānoa.


By participating in online discussions you acknowledge that you have agreed to the Terms of Service. An insightful discussion of ideas and viewpoints is encouraged, but comments must be civil and in good taste, with no personal attacks. If your comments are inappropriate, you may be banned from posting. Report comments if you believe they do not follow our guidelines. Having trouble with comments? Learn more here.